Novinski članci 1972. – 1977.

//Novinski članci 1972. – 1977.
Novinski članci 1972. – 1977. 2016-10-12T11:56:18+00:00

Izvadci iz novinskih članaka vezanih za projekt Prijedlozi prostoru

07.11. 1972.

NEDJELJNA DALMACIJA
Vojko Mirković

BLJESAK TRADICIJE

…Za realizaciju svojih radova Lipovac se u doslovnom smislu riječi koristi vlastitom „radionicom“ za obradu drva. Ima tokarsku klupu, tračnu pilu, motornu blanjalicu i izrađuje svoje drvene forme. Pored toga u njegovoj sobi, koja mu služi i kao atelje, nalazimo presu za tiskanje grafičkih otisaka. To mu dopušta da se ogleda u brojnim likovnim tehnikama.

Pokazuje mi maketu velikog svjetlećeg objekta, koji treba da se postavi na ulazu u Brela.
Time on nastavlja svoje likovne intervencije što ih je u suradnji s arhitektima dosad realizirao na primorju: u hotelima „Argentina“ u Dubrovniku, „Berulia“ u Brelima, „Marko Polo“ u Korčuli i „Marjan“ u Splitu. Istodobno Lipovac gotovo stalno izlaže. Upravo se vratio iz Firence, gdje je imao samostalnu izložbu u galeriji Davanzati. Prije nekoliko dana svojim najnovijim pastelima sudjelovao je na otvaranju Četvrtog splitskog salona…

Sve oko Vas predstavlja opsjednutost brojnim likovnim rješenjima. Naravno ne samo kod Vas. Svejedno čitam o teorijama o kraju umjetnosti, o njezinu zamjenjivanju „industrijskom umjetnošću“. Što o tome mislite?

– Ne smatram da će biti kraja umjetnosti i da će je uskoro zamijeniti fabricirane multiple ili kompjuterska umjetnost. Ta nastojanja mogu biti vrlo korisna. U krajnjoj bi liniji prepuštanje samo tehnicističkoj civilizaciji – koja naravno ima dobrih strana u stalnom napretku znanosti i tehnike – osiromašilo duh. Stoga ne vjerujem da će čovjek to dopustiti.

27.01.1973.

STUDIO
Frane Jelinčić

S PLOHE U PROSTOR

…Dolaskom u Split počine razdoblje njegove pune afirmacije. Slijede nagrade, a česti su i njegovi izleti van Splita: Zagreb, Beograd, Bari, San Marino, Firenca itd. Njegova se prisutnost osjeća u likovnom životu grada pod Marjanom. Aktivan je u svim njegovim likovnim manifestacijama. Što misli o tom gradu u kojem sada živi i radi?

– Ne slažem se s onima koji tvrde da je Split sredina koja teško prihvaća došljake. Dapače, mislim da je Split poslije Zagreba najjači likovni centar, koji bi mogao prihvatiti i veći broj likovnih radnika. Možemo samo poželjeti i nadati se da bi u skorije vrijeme i materijalne mogućnosti Splita bile takve da bi mogle jamčiti egzistenciju i normalan rad većem broju likovnih umjetnika.

…Njegove likovne intervencije susrećemo i u nekim hotelskim objektima na Jadranu. One su rezultat suradnje s arhitektima. Trenutačno radi na maketi svjetlucava stupa koji bi se postavio uz Jadransku magistralu na ulazu u Brela. To bi zapravo bio simbol, znak hotelskog poduzeća „Brela“. Objekt će biti visok deset metara, a izvest će se od poliestera.
– Ovo je, koliko znam, prvi pokušaj da se suvremenim likovnim izrazom svrati pozornost na jedno izuzetno atraktivno turističko mjesto kao što su Brela, jer takav simbol sigurno neće izmaći oku turističkih nomada.

______1974.

NEDJELJNA DALMACIJA
Jerko Rošin

OBLIK U PROSTORU A NE RIJEČI NA TABLI
Uz rješenje informativnog punkta hotelskog poduzeća „Brela“ Vaska Lipovca

Na kraju, prave vrijednosti lipovčeva rada nisu samo ispunjavanje zadatka H.P. „Brela“, već jedan potpuno novi sadržaj na našim cestama koji ima svoje veliko opravdanje.
Istodobno to nije samo ukazivanje na nove mogućnosti rješavanja pojedinih zadataka intervencije u prostoru, već konkretan rezultat koji potvrđuje spoznaje o novim mogućnostima.

Ovaj je informativni punkt H.P. „Brela“ oplemenjivanje prostora i potvrda nužnosti angažmana likovnih stručnjaka u timu ostalih koji se prostorom bave, ali iznad svega ipak priznanje ljudima iz H.P. „Brela“ koji imaju „sluha“ i potrebne odgovornosti da osjetljive i složene zadatke povjere na rješavanje stručnjacima, a ne da ih sami rješavaju. Možda to imaju zahvaliti ljepoti Brela, zahvaljujući kojoj su rođeni s osjećajem za lijepo, pa se prema ljepoti s dužnim respektom ponašaju. Nadajmo se samo da Informativni punkt H.P. „Brela“ neće ostati samo maketa u tijesnom prostoru ateljea Vaska Lipovca.

27.02.1974.

VJESNIK U SRIJEDU
Josip Depolo

AUTO-PUT KAO DIO SUVREMNE UMJETNOSTI

ASFALTNE LAOKONTOVE ZMIJE

Čemu uopće banalna oglasna ploča? Jedna od stotina na magistrali! Što, dakle, umjesto oglasne ploče? Novi i nekonvencionalni izazov, ali kakav. Sigurno je samo jedno, taj izazov mora biti i estetičan i funkcionalan.
Prva varijanta: postaviti uz magistralu na daleko vidljivi znak koji će privući pažnju. Možda skulpturu? Ali to je još estetika bez funkcije. Potrebno je, dakle, oblikovati jedinstveni prostor unutar kojeg će biti organski vezani estetika i funkcija. To je i konačno rješenje. „Skulptura „ – izazov uz parkiralište i prateće uslužne i turističko-propagandne objekte. To je polazna točka.
Sve je ostalo pitanje kreativne fantazije.

11.06.1974.

Radio – osvrt na izložbu u Umjetničkom salonu
Marina Baričević

Tehnički besprijekorni objekti – elementi koji se mogu izvesti iz obojena poliestera ili azbestnog cementa i betona s oplatom od plastične žbuke, očiti su vrlo uspio pokušaj srastanja organskih i geometrijskih oblika. Osim što su ti elementi – objekti nov način vrlo jednostavnog, a funkcionalnog oplemenjivanja prostora za djecu, oni su i nosioci ritma.
Sistemom slaganja oni dopunjuju vlastitu vertikalu uzleta.

Za očekivati je, kažimo na kraju, da će za najnoviju samostalnu izložbu Vaska Lipovac imati osjećaja brojni graditelji, kojima je stalo do funkcionalnog i estetskog oplemenjivanja prostora za najmlađe.

21.06.1974.

SLOBODNA DALMACIJA
Ivica Mlivončić

Razgovor s Vaskom Lipovcem
OPLEMENJENI PROSTOR

Vasko Lipovac je osebujna ličnost koja se potvrdila i svojom najnovijom splitskom izložbom objekata – skulptura. Njegov stvaralački nemir kreće se u istraživanju forme, zvučne i čiste boje u prostoru kojeg nastoji oplemeniti, dati mu humanu notu, približiti ga suvremenom čovjeku svojim unutarnjim doživljajem. Onu našu svakodnevicu, često surovu i grubu, Lipovac svojim likovnim izazovom vraća čovjeku dovodeći umjetnost na ulicu, u prostore čovjekova življenja i boravka. Jednostavnost njegovog likovnog izraza u objektima-skulpturama, koje vidjesmo na splitskoj izložbi, ne znači osiromašenje njegovo nego potvrđuje Lipovčevu težnju da različitim varijacijama oblika i boja stvara ugođaj vedrine, optimizma, životne radosti.
Tu se krije i unutarnji razlog Lipovčeva stvaralaštva. Tu je odgovor na pitanje zašto slikate, o čemu nam reče i sam umjetnik
– Slikam zato što moram. To „moram“ je zapravo unutarnji razlog o kojem nisam nikada mnogo razmišljao, ali mislim da je jedan od najbitnijih elemenata da bi čovjek radio i stvarao. O nekim drugim stimulansima teško je govoriti, jer su izvan nas i vrlo često neuhvatljivi.

07-08.1974.

OVDJE (Titograd)
Milan Marović

SUVREMENI URBANI PROSTOR I SKULPTURA VASKA LIPOVCA

Sada Lipovca muči problem opremanja suvremenih urbanih prostora ili vrlo često tih „mašina za stanovanje“. Skulptorski formama i vrijednostima, sa namjerom da mu plastika čini organsku cjelinu sa arhitekturom. Taj problem je velik i prisutan svom svojom težinom.
Dovoljno je prošetati jednim novo sagrađenim prostorom bilo kojeg našeg grada, pa da se osjeti njegov značaj. Čovjek vrlo često nema želju da se u tim prostorima duže zadržava. Nema ništa šta bi ga tu vezivalo. Bježi u stare humanije i logičnije prostore.
Ta dehumanizacija suvremenog urbanog prostora poticajna je snaga Lipovčevog nastojanja. Na izložbi je pored skulptura – objekata za prostor, pokazano nekoliko fotografija, koje nas upozoravaju na opravdanost ovog novog Lipovčevog osmišljavanja tih ambijenata.
Objekti – skulpture Vaska Lipovca nemaju namjeru da asociraju, oni nas jednostavno vesele formom i čistoćom boja. Načinjeni od četiri volumena oble forme, ??????? izrađena od plastičnih ili nekih drugih jeftinih materijala, različito obojenih ili jednobojnih, ovi objekti Vaska Lipovca omogućavaju igru i slobodu u formiranju oblika.
Umjetnost Vaska Lipovca zašla je u jednu sferu delikatnih i reklo bi se izbjegavanih likovnih potreba, a pokrenuti problemi i data rješenja prezentirana ovom izložbom, moraju, pored likovnih stručnjaka isprovocirati arhitekte, urbaniste, pedagoge, sociologe i sve one kojima na savjesti leži humanizacija čovjekovog življenja.

20-21.09.1975.

VEČERNJI LIST
Gost urednik: Dinko Kovačić

Riječ urednika
NE ZABORAVIMO DOGOVOR

Vasko Lipovac
TEK STABLO I TRAVA
Da li je itko pri gradnji novih četvrti uračunao i postavu fontane, fasadne slike ili skulpture?

Pozvan u goste na ovoj stranici od projektanta, pretpostavljam da on nije htio razgovor o likovnom djelu kao galerijskom eksponatu, već o likovnom djelu namijenjenom prostoru u kojem se svakodnevno krećemo.
Na žalost, nisu mi poznati primjeri takve realizacije o kojima bi se moglo govoriti. Prema tome, ostaje da govorimo o nečemu što bi trebalo napraviti.
Vjerujem da je iznošenje likovnog djela na trgove, u parkove i ulice najbolji način njihovog približavanja publici.
Nisam mnogo putovao našom zemljom, pa bih volio da mi netko govori o postavljenim fontanama, o skulpturama u prostoru, o fasadnim slikama itd.
Čini mi se da znamo samo o volonterskim pokušajima i jednodnevnim improvizacijama, nakon kojih su autori skupljali svoje krpice.
To nije nedostatak samo novih gradskih naselja, nego i dobro nam poznatih starijih dijelova gradova, na koje smo navikli, pa nam se čini da im ništa ne nedostaje.
Jedina je intervencija u oplemenjivanju okoliša zgrada i slobodnih površina poneko stablo i rijetka trava. Je li tome uzrok „pomanjkanje“ novca (skupi kamen, bronca) ili za to jednostavno nemamo vremena i volje, očekujući da će nam to netko drugi učiniti. Pitam se je li ikada itko pokušao u uređenju neke stambene četvrti uračunati i postavu fontane, fasadne slike ili slobodne slike u prostoru.
Međutim, siguran sam da bi mnogi likovni umjetnici bili spremni nešto takva napraviti kada bi to od njih netko zatražio.
Isto tako, mislim da nije puno učinjeno u oplemenjivanju industrijskih zona niti u njihovu vanjskom i unutrašnjem prostoru, u kojemu, uostalom ljudi provode polovicu svog života.
Veselilo bi me vidjeti neki industrijski pogon ili tvornicu i kojoj su vidljive intervencije interijerista, dizajnera i likovnih radnika.
To bi bio pravi put , a sigurno i naša obveza da ljudima prostor u kojemu rade učinimo dostojnim njih samih.

26-27.10.1975.

NEDJELJNI VJESNIK
Josip Škunca

JEDAN DAN VESELJA VASKA LIPOVCA


–      Činjenica je – kaže Vasko Lipovac – da je postav javne skulpture uglavnom vezan za datume. Ja sam formu koja je prerasla u objekt ili skulpturu počeo raditi prije godinu dana, samoinicijativno, ni na čiji zahtjev, iz dva razloga. Prvi je znatiželja, a drugi da iniciram nešto, bez obzira na to tko će to raditi i gdje će to raditi, što je meni iz nepoznatih razloga zapostavljeno. A to je da se malo tko usuđuje pozvati autora ili raspisati natječaj da slobodan prostor, pogotovo dio novoga naselja ili parka, obogati i formom.

Ostali i bez  stabala i bez kipova

Slično govore i likovni umjetnici u Zagrebu, a novi dijelovi grada najčešća su predmet kritike.

–      Mi bismo htjeli, a to je u skladu s vremenom, da konačno svoja djela iznosimo iz galerijskih prostora publici. To je oblik približavanja onoga što čovjek radi. Međutim, u trci za stanovima zaboravljaju se stvari koje čine život. U tom zaboravu smo valjda ostali bez stabala i bez travnjaka.

_____.1976.

SLOBODNA DALMACIJA – kultura
Andro Filipić

Izložba Vaska Lipovca u splitsko robnoj kući „Dalma“
OPLEMENJENI PROSTORI

U nemogućnosti da oplemeni kakav suvremeni prostor ovog grada svojim skulpturalnim intervencijama, da zađe u životnu neposrednost, Vasko je Lipovac u iznalaženju novih mogućnosti prodora umjetnosti u tekući život prihvatio jedne akcije u svijetu odavno usvojene, ali ovde nikad provedene, da u robnoj kući „DALMA“ izloži svoje slike i tako kao Muhamed priđe brdu kad ono neće njemu.

Frontalni izlozi robne kuće „DALMA“ oplemenjeni su Lipovčevim slikama. Time je slikar dobio najbrojniju publiku, koja prolazi pored njegovih slika s raznim interesima, ali svaki od onih mnogih tisuća posjetioca ovog suvremenog hrama Merkurova uspostavlja kontakt sa slikarevim svijetom. Pri tome priznajemo da je teško bilo naći boljeg ambasadora likovnosti
od lipovca. Doista za pomirbu umjetnosti i arogancije terora svakidašnjice ova lirska Lipovčeva viđenja posjeduju dopadljivost i kulturu potrebnu svakoj stvari koja mora opstati u svijetu koji ima očito i prećih metara za vrednovanje od ovog umjetničkog.

_______1976.

SLOBODNA DALMACIJA
Ivica Mlivončić

Razgovor sa slikarom Vaskom Lipovcem poslije izložbe u splitskoj robnoj kući „Dalma“
KAKO OPLEMENITI PROSTOR

Izlaz slike iz zatvorenog kruga ateljea, galerija, malobrojnih posjetilaca pokušava se učiniti na razne načine, a jedan je i izložba u radnim kolektivima. Kako gledate na te pokušaje?

– Čini mi se da se tu ponašamo kampanjski. Glavno je otvoriti izložbu u nekom radnom kolektivu i dalje točka. Nema kontinuiteta ni nastojanja da se slika približi onome koga zanima. Veliki je nedostatak što animatori kulture, a njih je malo, ne rade na tome da
uspostave kontakt između slike i radnika. Ja sam osim toga u prvom redu za intervencije u radnim prostorima, njih treba oplemeniti jer ljudi u njima provedu pola svoga vijeka. Nitko me ne može uvjeriti da je takve zahvate nemoguće izvesti zbog
nedostatka novca. Hala, društvene prostorije, tvornički krug, jesu mogućnosti da se zahvatima ljudima učini boravak što ugodnijim i tu ima posla za slikara, kipara, psihologa, dizajnera i projektanta. Na taj način bismo se najbolje odužili radnim
ljudima
U nas se još ne njeguje kultura rada i kultura radne sredine.

_____.1977.

SLOBODNA DALMACIJA

Skulpture na Rivi

Kada se Riva preda pješacima, moći će se na njoj dosta toga napraviti: poboljšati rasvjetu, podići razinu trgovina i izloga, povećati broj sjedala ispred kavana“ kaže poznati splitski slikar i kipar VASKO LIPOVAC. „Ali bilo bi korisno provesti i druge vizualne
intervencije. Urediti nove hortikulturne punktove, podići fontanu na starom mjestu, položiti kameni pločnik, u osovini Rive postaviti slobodne skulpture u ljudskom omjeru, tako da su u prirodnom razmjeru prema pješacima. Važno je, čini mi se, voditi računa i o tome da se tim intervencijama ublaži horizontalnost Rive. Pri svemu tome treba je uzimati kao urbanističku cjelinu, od koje se hoće napraviti pravi izlog grada.“

14.12.1977.
RADIO SPLIT – dnevnik
Osvrt na izložbu Prijedlozi prostoru – Galerija Umjetnina
Tonći Petrasov Marović

Ti Lipovčevi „Prijedlozi prostoru“ zapravo su kiparske skice za neke buduće objekte u prostorima, o kojima se u nas u Splitu još ne vodi dovoljno računa u smislu da ih e oplemeni raznim obeliscima, česmama i sličnim. Vasko Lipovac kao jedan od rijetkih splitskih umjetnika radi na tim prijedlozima već nekoliko godina.

29.12.1977.
SLOBODNA DALMACIJA
M. Prelas

NA MARGINAMA „PRIJEDLOZI PROSTORU“ VASKA LIPOVCA
Misao prostora

Prijedlozi prostoru“, su i način govorenja o onome što nas zaokuplja, za čim tragamo (zar nisu mornari i kapetani doziv nekih prostora djetinjstva ili možda mnogo širi pogledi i smislovi življenja, možda,pak, ironija, mentalitet), izgubljene iluzije i igre, vatromet ispitivanja i rješenja prostora. Na drugoj strani je, pak, iskazivanje kreativne ličnosti koja otkriva taj svijet misli.

Koji je smisao takve igre linija, volumena što nastaju u neočekivanim obrtima u pokretima forme?

Očovječiti prostor. Upravo vratiti ga čovjeku. Dva elementa u stvaralaštvu Vaska Lipovca: čovjek i prostor. I mnogo je do sada rečeno o ovom drugom činiocu kao temeljnoj bitnosti ove umjetnosti. U stvari Lipovac tragajući za prostorom otvara mogućnost komuniciranja s njim, stvaralačkom intencijom, otkriva čovjekovo postojanje, stvaralačko. To je ona okosnica dominantna u iskazu umjetnika, koja daje smisao i predočenoj formi i prijedlozima. Ne mora to baš biti vezano uz funkciju, potrebnost – nastajanje kao svrhe življenja.
Dakle, prostor uvijek očekuje ideju (u stvari čovjeka), rastvara volumene, podatljivo nudi poticaj. Lipovac ne očekuje i ne traži da se prihvati ona ideja koja je uočljiva koju je on iznio, u igri i razmišljanju, stvaranju – ako se prihvati jedna od mogućnosti koje nastaju razlogom je zadovoljstva. Jer on u svom ateljeu, pa i na izložbi, razmišlja o prostorima i o čovjeku, jer pokušava prodrijeti u nutrine tih određenja. Istodobno svaki je prostor i određeni zadatak, za poruku i napor, rješenje. Intervencije u tim rasponima i odnosima dio je ljudske potrebe, podtekst aktivnosti.

12.1977.

izložba Prijedlozi prostoru – Galerija Umjetnina
predgovor
Mladen Pejaković

PRIJEDLOZI PROSTORU


Vaskovi dobrodušni neboderi, drveni blizanci, kuće, oklopljeni vitezovi, monumentalne sklopke i sva druga značenja koja e nude iz skulpturalne igre kao da teže da se povećaju do mjere ljudskog okoliša, da se nađu,svojim razigranim porukama, usred ozbiljnoga života.
Trebalo bi da ih netko uvede među ljude.

Atelje Vasko Lipovac

Vukovarska 8a, 21000 Split

Mobile: +385 91 2000 872

Web: http://vaskolipovac.com

"));